Pretraži ovu web-lokaciju

Kontakt

RSS pretplata na novosti:
Kontakt osoba:
Ivan Novosel
mail: ivan.novosel@tvornica-znanosti.org
mob: 098 885 258


Ljetna Tvornica Znanosti

Ljetna tvornica znanosti (Summer Science Factory) je znanstveno-edukacijski projekt namijenjen djeci u dobi od 10 do 18 godina, koja imaju želju kreativno provesti ljetne praznike proučavajući znanost kroz interakciju s drugom djecom i mladim znanstvenicima. Ovakav tip radionice, prvi put je održan 2007 godine u Splitu u Mediteranskom institutu za istraživanje života, MedILS.



Ljetna Tvornica Znanosti je jedna od radionica u nizu MedILS-ovih ljetnih znanstvenih škola.
Arhiva događanja‎ > ‎2011‎ > ‎

Sunčev sustav



Mentori:
Ana Bacelj
Dino Bektešević
Tomislav Sorić

Kratki opis radionice:

    Znate li da je Sunce ove godine na vrhuncu svoje aktivnosti? Što to zapravo znači i kakav utjecaj ima na nas Zemljane? Što je s ostalim planetima Sunčeva sustava? Zašto je Mjesec pun kratera i kako napraviti takve kratere u laboratoriju? Jesi li se ikada zapitao/la koliko je zapravo velika naša Zemlja? Na ovoj radionici naći ćemo odgovore na ovo i mnoga druga slična pitanja iz svijeta astronomije.

Sudionici radionice:

Nena Vukšić
Mateo Tadić
Dora Ivković
Emanuel Kinkela
Toma Puljak

Osnovne informacije:

Trajanje: 7 dana

Broj djece: 5

Prikladno za dobnu skupinu: 7. - 8. razred OŠ

Održano (kada i gdje): 25. - 31. srpnja 2011., Split (MedILS)

Cilj radionice:

Kroz praktična mjerenja i primjenjivo teorijsko znanje polaznike naučiti rukovanju teleskopom, pravilnim načinima promatranja Sunca, Sunčevu utjecaju na cjeloviti Sunčev sustav a pretežno na naš vlastiti planet Zemlju. Primjenom eksperimentalnih metoda naučiti ih osnove fizikalnih metoda te vrste i načine izbjegavanja grešaka. Samo korištenje teleskopa će ih daljnje zainteresirati u području astronomije i fizike a sami rad pokazat će im da je to znanost sa svojim pravilima. Krajnji cilj je pobuditi njihovu želju za daljnjim radom i obrazovanjem.

Izvori informacija:

e-škola astronomije: http://eskola.zvjezdarnica.hr/

Kanipe, Burnham, Dyer: "Astronomija - vodič po noćnom nebu"

vrteće karte neba

Okvirni plan rada:


1. DAN

Upoznavanje polaznika sa principom rada teleskopa te vrstama i dijelovima teleskopa. Princip rada objašnjen je kroz praktičnu vježbu traženja objekata na Zemlji te promatranjem kroz različite okulare (koji daju različita povećanja).

Nakon toga slijedila je izrada aparature za opažanje Sunca metodom projekcije. Aparatura se sastoji od teleskopa i ploče za projekciju koja se pričvrsti na teleskop. Pomoću aparature opažalo se i skiciralo Sunce, tj. Sunčeve pjege. Kasnije je uslijedila obrada tih skica; iz njih se pomoću Sunčevih pjega određivao Sunčev ekvator.


2. DAN

(Napomena: Polaznici su došli u popodnevnim satima radi noćnog promatranja.)

Opažanje i skiciranje Sunčevih pjega metodom projekcije. Kasnije slijedi obrada skica (određivanje Sunčeva ekvatora iz pomicanja Sunčevih pjega). Sljedeća tema bila je priprema za promatranje noćnog neba. Mentori su održali kratko predavanje o snalaženju na noćnom nebu (zviježđa, poznate zvijezde) te o objektima Sunčeva sustava (Sunce, planeti, asteroidi, kometi) i objektima dubokog svemira (skupovi zvijezda, maglice, galaksije). Nakon teorijskog uvoda u objekte noćnog neba slijedila je praktična priprema za noćno promatranje. Prvo u planu je izrada vrtećih karti neba pomoću kojih će se polaznici snalaziti na promatranju. Nakon toga slijedila je izrada plana promatranja (koje objekte promatrati i kada ih je najbolje promatrati) pomoću astronomskog softvera. Kada se dovoljno smračilo izašli smo sa polaznicima ispred zgrade gdje održao se mali tečaj snalaženja na noćnom nebu pomoću zelenih lasera. Nakon toga uslijedilo je promatranje teleskopom do 24h.


3. DAN

Opažanje i skiciranje Sunčevih pjega metodom projekcije. Kasnije slijedi obrada skica (određivanje Sunčeva ekvatora iz pomicanja Sunčevih pjega).

Nakon Sunca na red je došao Mjesec. Cilj pokusa je simulirati udare asteroida i meteorita te time objasniti izbrazdanu Mjesečevu površinu, te je usporediti sa Zemljinom (Zašto Mjesec ima toliko puno kratera a Zemlja ne?). Posude smo napunili pijeskom i brašnom te na vrhu posuli kavom. Pokuse su polaznici vršili sa kamenčićima različite mase (i veličine) bacanjem sa iste visine, zatim jednim kamenčićem bačenim sa različitih visina, te kasnije sa različitim oblicima i masama kamenčića, ping-pong loptica, olova, itd. Zatim su sve te rezultate prikazali grafički i odredili kako veličina (promjer) kratera ovisi o svakom od parametara.


4. DAN

Opažanje i skiciranje Sunčevih pjega metodom projekcije. Kasnije slijedi obrada skica (određivanje Sunčeva ekvatora iz pomicanja Sunčevih pjega).

Plan je bio napraviti pokus kojim bi se utvrdila ovisnost temperature o udaljenosti planeta od Sunca, pomoću nekoliko termometara i izvora topline, no polaznici su izrazili želju da umjesto toga izrade model Sunčevog sustava, pa je došlo do promjene plana. Nakon nabave potrebnih materijala (velikih balona, sprejeva, plastelina) bacilo se na posao. Prvo je trebalo izračunati omjere iz pravih podataka o radijusima i međusobnim udaljenostima planeta Sunčeva sustava. Nakon toga potrebno je bilo preračunati vrijednosti u određenom mjerilu, da bi izrada bila moguća. Nakon računanja uslijedio je praktičan rad - napuhavanje i bojanje balona koji su predstavljali velike plinovite planete Sunčeva sustava te izrada malih planeta od plastelina različitih boja.


5. DAN

Skice Sunca napravljene i obrađene tijekom prošla 4 dana je trebalo sve ucrtati na jedan papir kako bi se iz njih izračunala diferencijalna rotacija Sunca.

Polaznici su izrazili želju da dovrše model Sunčeva sustava a računanje Sunca da se odgodi za sutra, pa smo tako i napravili. Uspješno su napravili svih 8 planeta no tijekom dana veliki planeti od balona bojani akrilnim sprejem su uništile gumu balona i baloni su se raspali. Polaznici nisu željeli odustati od modela pa smo se složili da se modeli velikih planeta naprave od velikih papira (2D modeli). Ostatak dana proveden je u rezanju papira i bojanju.


6. DAN

Prvo je odrađeno računanje diferencijalne rotacije Sunca i određivanje Sunčevog dana. Rezultati su uspoređeni s podacima iz literature uz komentar na relativno malu grešku mjerenja.

Nakon gotovog posla sa Suncem uslijedilo je dovršavanje modela Sunčeva sustava, obojani su preostali planeti i Saturnu dodan prsten koji je bio naknadno izrađen.

Nakon što je i model bio napravljen do kraja ostalo je samo napraviti plakate i ponoviti gradivo za sutrašnju prezentaciju. Polaznici su bili uzbuđeni i međusobno su se podijelili za sutrašnje plakate i izlaganja.


7. DAN

Prezentacije. Polaznici su bili izvrsni, marljivo su izlagali svoj rad i strpljivo odgovarali na sva pitanja roditelja i ostalih posjetitelja i time zaključili rad kao pravi tim!

Materijali:

teleskop

ploča za projekciju Sunca

fotoaparat

veliki baloni za napuhavanje

sprejevi različitih boja

plastelin

velike plastične posude

vreća finog pijeska od 10kg

vreća brašna od 5kg

vrećica kave od 1kg

kuhinjska vaga

drvene i pastelne bojice, flomasteri

šestar, trokuti

blok milimetarskog papira