Od glave do pete, abecednim redom (3. dio: J-N)

Post date: 31-May-2010 16:54:24

J kao jezik

Sigurno su vam rekli da je jezik mišić! To je samo djelomično točno: jezik je građen od više mišića koji mu omogućavaju da obavlja sve svoje funkcije. A koje su to? Jezik skuplja okuse na svojim bradavicama, malenim kvržicama koje se nalaze po cijeloj njegovoj površini i koje nazivamo okusne bradavice. Tako možemo okusiti sve od graha do jagoda. Jezik nam zajedno s usnicama omogućuju nam oblikovanje zvukova koji se stvaraju u grlu u riječi. Ako mi ne vjerujete, probajte sljedeće: isplazite jezik i stavite na njega prst pa pokušajmo izgovoriti riječ bombon. Vidjet ćemo da je to nemoguće jer se jezik ne može osloniti na nepce, a usnice ne mogu dodirnuti jedna drugu da bismo pravilno oblikovali i izgovorili tu riječ. Isto tako, bez pomoći jezika hranu ne bismo mogli progutati! On nam pomaže i u žvakanju hrane tako da miče hranu po ustima dok mi žvačemo. Čak i dok spavamo, jezik se brine da progutamo slinu koja se proizvede. Jezik je kao što vidite, vrlo „zaposlen“ organ.

K kao koža

Koža odraslog čovjeka teži čak 4 kilograma, a površina joj je 1,8m2 što je čini našim najvećim organom. Debljina kože je između 1,5 -4 mm. Najtanja je na licu, a najdeblja na dlakavim površinama. 35 000 je broj stanica kože koje otpadnu sa vas svake minute. 20 000 je broj receptora dodira prisutnih na ruci.

L kao likvor

Likvor je tekućina približno iste gustoće kao mozak, koja se nalazi u prostoru između meke i paučinaste ovojnice mozga (podsjetimo se samo, postoje tri ovojnice: meka, paučinasta i tvrda). Osim hranidbene, ima i zaštitnu ulogu. Pri udarcu, radi gustoće, pomiče se cijeli mozak s lubanjom.

M kao mijelinska ovojnicaŽivčana vlakna koja grade živce omotana su posebnim ovojnicama koje zovemo mijelinske ovojnice, a građene su od proteina i masti. Mijelinska ovojnica je na nekim mjestima tanja, te se takvi dijelovi nazivaju Ranvierova suženja. Mijelinska ovojnica ubrzava provođenje signala, zato jer mast djeluje kao izolator, pa signal „skače“ od suženja do suženja. Osim što je tako provođenje puno brže (120m/s naspram 10m/s kod neurona bez mijelinske ovojnice), stanice „skokovitim“ vođenjem impulsa troše manje energije pa joj je to i isplativije. N kao nokti Jeste li se ikad pitali čemu služe nokti (osim za lakiranje :)? Zadaća noktiju je da štite vrške prstiju, ali istodobno služe osjetilu dodira jer pružaju čvrstu osnovu dodirnoj strani prsta (jagodici). Probajte zamisliti kako bi opipali nešto da nemate noktiju . Mirela Pavić, Monika Štetić i Sandra Kolundžija