Š kao štucanje

Štucanje često nastupi kad prebrzo jedemo ili pijemo, ili pak ako se jako smijemo. Budući da tada loše dišemo, ošit se brzo i učestalo grči i time istiskuje zrak iz pluća. Kada udišemo dok zrak u naletima izlazi iz pluća, dvije struje zraka se sudare i dolazi do „hik“.

T kao tursko sedlo

Da, da, ima nešto nalik sedlu u našem tijelu. Točnije, u lubanji. Turskim sedlom (sella turcica) se naziva udubina na kosti koja čini dno šupljine u kojoj je smješten mozak. U turskom sedlu se nalazi hipofiza, mala žlijezda veličine graška koja poput pravog kauboja nadzire lučenje svih hormona u našem tijelu.

U kao uška

Neki znanstvenici tvrde da su praljudi mogli okretati uške u svim smjerovima kako bi mogli bolje odrediti zvuk i tako se zaštiti od opasnosti. Danas su ti mišići u uškama zakržljali. Ipak, neke osobe su zadržale tu sposobnost. A zašto imamo 2 uha ? Zvuk koji dolazi zdesna najprije hvata desno uho, a potom i lijevo i obrnuto: zvuk koji dolazi slijeva najprije hvata lijevo uho, a zatim desno. Zato i imamo dva uha da bismo odredili odakle dolazi zvuk. Ako nam je jedno uho začepljeno, teže određujemo odakle stiže zvuk.

V kao vijuge

Moždana kora zahvaljujući vijugama ima puno veću površinu (≈2,2m²) te u nju tako stane puno više neurona. Između vijuga nalaze se brazde. U svih mozgova primarne brazde se razvijaju prve, i slična su oblika, sekundarne brazde variraju, a tercijarne brazde se razvijaju najkasnije pa su u svakom mozgu različite. Ukratko, svaki mozak ima vlastiti reljef.

Z kao zglob

Volite li „pucketati“ zglobovima? Zvuk pucketanja nastaje zbog okretanja zgloba u nesvakidašnji položaj. Pucketati mogu zglobovi na prstima ruku i nogu, kralježnice, koljena i vrata.  Postoji nekoliko teorija o nastanku zvuka pucketanja. Jedna kaže da zbog rastezanja dolazi do vakuuma koji nenadano kolabira, pa nastaje zvučno pucketanje. Druga teorija za uzrok smatra neuobičajeno rastezanje tkiva. Iako nema dokaza da bi ta navika u mogla uzrokovati probleme sa zglobovima ili artritis, stručnjaci upozoravaju da je to navika koje se bolje riješiti jer može dovesti do problema s hrskavicom.


Mirela Pavić, Monika Štetić i Sandra Kolundžija