Uživam, uživaš

Post date: 11-Jun-2010 18:46:48

Jeste li se ikada zapitali koja je poveznica slušanja glazbe, gledanja dragih slika i jedenja čokolade? Iako svaki od ovih podražaja izvorno aktivira različlite dijelove mozga, u konačnici, ako se podražaj prepozna kao pozitivan, aktivirat će se isti dio mozga, onaj odgovoran za uživanje. Većina ljudi uživanje smatra hedonističkim tekovinama modernog doba, no ono je itekako bitno za preživljavanje. Uživanje u jelu potiče nas na ponovno hranjenje, a neko neugodno iskustvo s hranom koja nam škodi potiče nas na izbjegavanje iste. Slušanje glazbe i gledanje slika pobuđuje pozitivne emocije koje, između ostalog, mogu pridonijeti u smanjivanju stresa, koji je veliki problem današnjice. Naime, nitko ne razmišlja kako mozak funkcionira sve dok nešto ne pođe po zlu. Demencija, epilepsija, poremećaji koncentracije i učenja samo su neka stanja koja nas odvode do liječnika koji nam propisuju lijekove, šalju nas na pretrage i ostave bez poprilično bitnih informacija. No, zapravo, nije im za zamjeriti. Pitate li bilo kojeg neuroznanstvenika kako mozak zapravo funkcionira, osjeća, percipira i ponaša se kao ujedinjena masa u lubanji te koliki postotak mozga uopće koristimo, dobit ćete vrlo različite odgovore. Prave odgovore teško je dati jer još uvijek nismo našli način kako shvatiti osnovni plan konstrukcije i djelovanje mozga. Na neki način, lakše je bilo otkriti teoriju evolucije, relativnosti ili periodni sustav elemenata.

Kako se ne bismo bavili s ružnim i tužnim stvarima, odlučili smo proučiti što nam se događa dok uživamo. Užitak je pomalo teško definirati, ali mogli bismo reći da je to zadovoljstvo pridruženo subjektivnom stanju, a podrazumijeva nagrađivanje povezanog ponašanja, u nadi da će se ponoviti. No, da biste osjetili užitak, potrebno je pozitivan signal najprije provesti do mozga. Mozak je izuzetno kompleksna struktura u kojoj se nalazi preko 30 milijuna živčanih stanica, neurona, a svaki od njih može imati i do 10,000 poveznica sa drugim neuronima. Poveznice između dvije živčane stanice su sinapse, mjesta komunikacije dvaju neurona, a neurotransmiteri su male molekule koje signal sa jedne živčane stanice prenose na drugu. Cijeli živčani sustav dijeli se na središnji i periferni dio. Mozak (encephalon), kao najfascinantniji dio tijela i jedan od najistraživanijih organa današnjice, predstavlja zajedno sa leđnom moždinom središnji živčani sustav. Sjedište je inteligencije, interpretacije osjećaja i općenito, kontrole čitavog tijela. Dijeli se na tri temeljna dijela: veliki mozak (cerebrum), mali mozak (cerebellum) i moždano deblo (truncus encephalicus). Ono što nas malo više zanima od ostalih dijelova je veliki mozak jer je tu smješten centar za užitak, limbički sustav.

Prema tome, limbički sustav smješten je u samom središtu centralnog živčanog sustava, veličine je oraha i predstavlja najstariji dio mozga. Prvobitni signal (glazba, slika, hrana) aktivira različite dijelove mozga, koji putem neurona koji posjeduju opoidne receptore (neuroni moždanog debla, ventral tagmented area – VTA) prenose signal do centra za uživanje. Taj signal se prenosi pomoću neurotransmitora endomorfina koji odlaze u “rubne” dijelove limbičkog sustava, lateralnog hipotalamusa i prefrontalnog korteksa. Od tog mjesta do same jezgre uživancije, nucleus accumbens-a, se signal prenosi skupinom živčanih stanica MBF (Medial Forebrain Bundle) pomoću neurotransmitera dopamina. Na putu aktivacije užitka, signal prelazi preko hipotalamusa. Taj dio mozga zadužen je za tjelesnu temperaturu, krvni tlak i srčano bilo pa nam zato srce brže zakuca kada vidimo osobu koja nam se sviđa, a jedenje čokolade ili slušanje glazbe stabilizira krvni tlak, opušta nas i smiruje. U svakom slučaju, preporučamo vam da si svaki dan priuštite trunku uživancije, makar slušanjem glazbe, gledanjem dragih slika ili, ono najslađe, kockicom čokolade.

Matea Hajnić, Lucija Klarić i Andrea Komljenović