Informacije

Ljetna Tvornica Znanosti (LjTZ) su znanstvene radionice za osnovnoškolce i srednjoškolce. Cilj radionica je omogućiti djeci da dođu u kontakt sa znanošću na njima prikladan i zabavan način. U školi se obično ne susrećemo sa znanošću, već samo sa skupom činjenica koje je znanost otkrila, što je većini djece odbojno. Kroz naše radionice se trudimo prikazati cijeli proces pronalaženja otkrića i korištenja tih ideja za neku praktičnu primjenu u svakodnevnom životu kako bi im pokazali ljepšu stranu znanosti.



Kako izgledaju radionice?

Radionice traju tjedan dana, te se kroz tih tjedan dana paralelno održava više radionica sa različitim temama. Djeca kod prijave mogu odabrati željenu radionicu ovisno o svojem uzrastu i interesu (pokrivamo više područja znanosti). Na pojedinoj radionici sudjeluje petero djece, a sa njima rade dva mentora (uglavnom studenti prirodnih znanosti). Kroz tjedan dana djeca rade mali znanstveni projekt, te se zadnji dan radionice organizira prezentacija radova za roditelje i javnost. Opise pojedinih radionica možete pronaći u arhivi radionica, a ponešto ugođaja s radionica možete vidjeti i u vijestima iz drugih medija.

Zašto su ovakve radionice uopće potrebne?

Stvaranje modernog globalno konkurentnog gospodarstva zahtjeva ubrzanu primjenu naprednih tehnologija, te sve veći udio vlastitih inovacija kako u proizvodnom procesu tako i u kreiranju novih proizvoda i usluga. Temelj takvog razvoja je fleksibilna i inovativna radna snaga, sposobna za stjecanje novih znanja tokom čitavog života, te time i sposobna prilagoditi se brzim promjenama u poslovnom okruženju. Brz napredak tehnologije ne tolerira više usku specijalizaciju, nego traži radnu snagu sa širokom bazom znanstveno-tehnološkog predznanja.

Takve vještine samostalnog učenja, sklonosti inovacijama i temeljna praktična predznanja moraju se steći već kroz osnovno i srednje obrazovanje, jer se ulaskom u odraslu dob teško mogu naknadno efikasno razviti. Usprkos velikoj želji lokalnih gospodarstvenika, poduzetnika i javne uprave da kroz poticanje obrazovanja građana što više ubrzaju pozitivne trendove, postoje objektivne prepreke koje promjenu postojeće situacije pretvaraju u kompleksan problem. Istraživanja su, naime, pokazala da se strateške mjere moraju početi primjenjvati već od djece u osnovnoj školi, budući da djeca stabiliziraju svoj odabir područja zanimanja oko 14. godine (Schoon, 2001). Pritom je izbor karijere vođen maštanjima važan faktor kojeg treba ozbiljno prihvatiti, pa čak i poticati. Karijere vezane uz znanost, istraživanje i tehnologiju djeca odabiru jer su im te teme fascinantne i zanimljive, a ne odabiru jer su im dosadne. Ujedno je samopouzdanje jedan od presudnih faktora u konačnom odabiru znanstveno-tehnološki naprednih zanimanja.

Osim potrebe za visoko obrazovanim kadrom svaki pojedinac u današnjem društvu trebao bi razumjeti kako funkcionira znanost i biti informiran o primjeni znanosti u svakodnevnom životu. Iako znanost kao takva nije nužna za svakodnevno funkcioniranje ona nam pomaže kod donošenja kvalitetnijih odluka sa ciljem podizanja kvalitete života.

Iz svega nabrojanog može se zaključiti da postoji realna potreba za kvalitetnim znanstvenim obrazovanjem, no problem je što obrazovni sustav kakav danas imamo to teško ostvaruje zbog različitih razloga. PISA istraživanje je pokazalo da je Hrvatska ispod prosjeka OECD-a po broju učenika koji su u stanju primijeniti svoje znanje iz znanosti, a prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja (IDIZ, 2006) u našim školama prevladavaju zastarjeli oblici nastave - učenici rijetko dolaze u priliku razmišljati samostalno, te uglavnom samo slušaju što im nastavnici govore. Istraživanja u obrazovanju različitih disciplina znanosti pokazala su da takvi oblici rada ne pogoduju razumijevanju niti interesu učenika (Osborne, Simon, Collins, 2003).

Koji su ciljevi projekta?

1) Pružiti djeci i mladima u dobi od 9-18 godina mogućnost da dođu u kontakt sa znanošću:

Pod znanošću misli se na cijeli proces dolaženja do novih otkrića, ne samo na informacije koje je do sada znanost otkrila. Djeca i mladi će kroz radionicu imati priliku riješiti jedan znanstveni problem od njegovog osmišljavanja, prikupljanja relevantnih podataka kroz samostalno istraživanje do analiziranja i donošenja konačnih zaključaka.

2) Stvoriti pozitivan stav o znanosti kroz istraživanje i druženje sa mladim znanstvenicima:

Predviđene aktivnosti trebale bi pomoći u boljem upoznavanju znanosti, ali i znanstvenika, te time pomoći u stvaranju pozitivne slike o njima. Ovo se može ispitati pomoću ankete gdje bi vidjeli kakve stavove su sudionici imali prije radionice, a kakve poslije. Također možemo vidjeti da li imaju potencijalne aspiracije prema tome da se jednog dana bave znanošću.

3) Educiranje znanstvenika i studenata koji sudjeluju kao voditelji radionica:

Znanstvenicima i studentima koji se školuju za neko zanimanje u znanosti često nedostaju vještine komuniciranja znanosti sa javnošću, zato jer se te vještine službeno ne obrađuju u tijeku formalnog školovanja. Naši voditelji radionica su stručni u svojem području djelovanja, a kroz dodatnu edukaciju iz komuniciranja znanosti i poučavanja te samo izvođenje radionica poboljšati će vještine koje su nužne za kvalitetno obavljanje njihovog budućeg zanimanja. Osim toga kroz projekt se gradi mreža ljudi koji se bave popularizacijom znanosti. Razinu uspješnosti provjeravamo kontinuirano kroz povratne informacije od iskusnijih voditelja radionica i vanjskih suradnika, te kroz ankete.

Tko organizira Ljetnu tvornicu znanosti i izvodi aktivnosti?

Same aktivnosti osmišljavaju studenti, nastavnici i mladi znanstvenici koji rade kao mentori na radionicama. LjTZ je tako u potpunosti organiziran od strane studenata i mladih stručnjaka kroz mrežu institucija koje nam pružaju organizacijsku pomoć. Trenutni organizacijski odbor čine: Juliana Lana Prah, Sandro Vuk, Sunčan Stilinović i Ivan Novosel. Glavni organizacijski partner za Split je Mediteranski institut za istraživanje života (MedILS), dok su partneri za druge radionice Institut za sinergiju znanosti i društva (S3I, Čakovec) te Klub samoborskih studenata (KSS, Samobor). Za 2015. je u planu osnivanje nove udruge kojom bi se pojednostavilo upravljanje projekta s tim da bi trenutni partneri ostali uključeni u organizaciju.