Zašto krv nije voda?

Izvori informacija:

linkovi etc.

Okvirni plan rada:

1.Dan:

Polaznici se upoznaju sa građom i funkcijom cirkulacijskog sustava. Cilj je da polaznici prepoznaju međuodnos građe i funkcije pojedinih komponenata istog te da na temelju toga izrade model cijelog krvotoka.

OPĆI MODEL CIRKULACIJE:upoznavanje, teorijski uvod u gradu i funkciju

krvozilnog sustava te u neka nacela cirkulacije nuzna za shvacanje modela koji cemo izradivati

 izrada modela cirkulacije

2.Dan:

 Polaznicima će ukratko biti prikazana građa srca u ovisnosti o njegovoj funkciji kako bismo mogli provoditi daljnje pokuse koji uključuju mjerenje krvnog tlaka, pulsa i elektrogardiogram (EKG). Predviđeno je da se ovaj dan podjeli na dva dijela između kojih bi bila pauza za ručak. Prvi dio obuhvaća ulogu srca u plućnom i sistemnom krvotoku što će polaznici moći praktično ispitati mjerenjem pulsa i krvnog tlaka. U drugom dijelu će polaznici na temelju poznavanja osnova EKG-a snimiti i protumačiti vlastiti zapis.

  SRCE I NJEGOVA ULOGA U KRVOZILNOM SUSTAVU:upoznavanje s gradom srca te nacinom na koji on obavlja svoju funkciju , uvod u EKG te pregled patoloskih stanja koja su povezana s istim

 EKG

nalazi patološki

3.Dan:

Nakon usvojenog znanja o građi cirkulacijskog sustava polaznici otkrivaju što kroz njega protječe. Pitanja poput: "Zašto je krv crvena?", "Zašto kroz cirkulaciju protječe krv, a ne voda?" bit će odgovorena. Polaznici će imati priliku mikroskopirati krvne razmaze, određivati vlastiti hematokrit i brzinu sedimentacije te ih usporediti sa patološkim nalazima. Također je predviđeno da se izmjeri i glukoza u krvi i da se obradi krvna plazma kao tekući sastojak krvi te da se odrede koncentracije najzastupljenijih bjelančevina u krvnoj plazmi. Četvrti dan: Eritrociti kao najbrojnije stanice krvi odgovorni su za boju krvi, no to nije njihova glavna funkcija. Upravo je ono što daje boju eritrocitima zaslužno za njihovu najbitniju funkciju, izmjenu plinova. Polaznici će se upoznati s nekim od metoda koje se koriste pri određivanju krvne slike (broj eritrocita, hematokrit, određivanje koncentracije hemoglobina te eritrocitnih indeksa). Završavamo sa kratkim pregledom genetike koja nam je potrebna kako bi polaznici shvatili prirodu nasljeđivanja krvnih grupa. Svi će imati priliku odrediti vlastitu krvnu grupu.

KRV I NJENA ULOGA U KRVOZILNOM SUSTAVU I KRVNA PLAZMA

teorijski uvod o sastavu krvi, te objasnjavanje nekih pojmova bitnih za razumjevanje nalaza

hematokrit, krvni razmaz, mjerenje tlaka, glukoze

nalazi patološki

4.Dan:

 Eritrociti kao najbrojnije stanice krvi odgovorni su za boju krvi, no to nije njihova glavna funkcija. Upravo je ono što daje boju eritrocitima zaslužno za njihovu najbitniju funkciju, izmjenu plinova. Polaznici će se upoznati s nekim od metoda koje se koriste pri određivanju krvne slike (broj eritrocita, hematokrit, određivanje koncentracije hemoglobina te eritrocitnih indeksa). Završavamo sa kratkim pregledom genetike koja nam je potrebna kako bi polaznici shvatili prirodu nasljeđivanja krvnih grupa. Svi će imati priliku odrediti vlastitu krvnu grupu.

ERITROCITI I KRVNE GRUPE

teorijski uvod o eritrocitima, te izracunavanje krvnih indexa

hemoglobin (ako bude reagensa, krvne grupe)

nalazi patološki

5.Dan:

Prvi dio nastave obuhvaćat će pregled funkcije trombocita te rutinske pretrage koje se rabe za određivanje poremećaja zgrušavanja krvi. Nakon toga slijedi igra u kojoj će polaznici preuzeti uloge pojedinih leukocita i braniti organizam od različitih mikroorganizama i parazita.

LEUKOCITI, TROMBOCITI

teorijski uvod o leukocitima, igrica

malo o trombocitima. putevi zgrusavanja, pregled razmaza

nalazi patološki

6.Dan:

Počinjemo s kratkim ponavljanjem gradiva kako bi se polaznici prisjetili svega što im je potrebno da preuzmu ulogu doktora te na temelju svega naučenog interpretirali različite patološke nalaze.

ponavljanje mjerenja tlaka, glukoze, krvnih grupa

PREGLED SVIH PATOLOSKIH NALAZA

7.Dan:

Prezentacija

Materijali:

što sve treba