Ekipa za očevid: Školjkaši

Post date: 22-May-2010 12:10:35

Do nedavno se smatralo da su mora i oceani neograničeno područje koje može primiti otpatke čovječanstva i gdje se sve, od automobilskih olupina do radioaktivnog otpada, može odbaciti i zaboraviti. Posebno su ugrožena obalna područja, jer su pod najvećim opterećenjem budući da najveći dio onečišćenja stiže u more s kopna. Ta onečišćenja mora mogu biti biološka (bakterije, virusi), organske i anorganske tvari (teške kovine - Cd, Hg, Pb, pesticidi, poliklorirani bifenili - PCB, nafta), radioaktivne tvari, pa čak i toplina može biti zagađivalo.

             Dobro je poznato da je Kaštelanski zaljev izrazito zagađen različitim tvarima toksičnog djelovanja. Djelovanje tih tvari, odražava se na život svih organizama u njegovoj neposrednoj blizini, a posebno na morske organizme. Morski organizmi, zbog mogućnosti akumuliranja zagađivala, elemenata i kemijskih spojeva, vrlo su korisni za praćenje stanja ekosustava kojeg nastanjuju, u kojemu se hrane i u kojemu se razmnožavaju. Fauna školjkaša je važan konstitutivni element bentoskih zajednica na pomičnim dnima. Poznavanje prostorne i vremenske varijabilnosti školjkaša u neporemećenim uvjetima okoliša ima veliku važnost u određivanju granica prirodne varijabilnosti skupine, a time prepoznavanju možebitnih prirodnih i antropogenih poremećaja. Dagnja Mytilus galloprovincialis je morski mekušac iz razreda Bivalvia. Dagnje su među najpogodnijim organizmima za biomonitoring. Velike listićave škrge školjkašima ne služe samo za disanje nego i za prehranu. Kroz njih se filtrira voda, a služe i za uzimanje hranjivih čestica. To je važna uloga školjkaša samopročišćavanju vode i mineralizaciji organske tvari. U sat vremena jedan školjkaš može profiltrirati osam litara vode. Zbog toga školjke mogu u svojem tijelu akumulirati velike količine štetnih i otrovnih tvari. Uglavnom se za procjenu stanja ekosustava u analizi koristi meko tkivo dagnje, no moguće u tu svrhu analizirati i ljušturu školjke.

             Važno je istaknuti da čovjek kao vršni predator također akomulira tvari koje posjeduju organizmi na nižim hranidbenim razinama. Na taj način, čovjek sam sebi ugrožava kvalitetu i blagodat života na zemlji.

Mija Marinković